Nove klasifikacije digitalnih rukopisnih oblika
N. Stanić Loknar, T. Koren, M. Rudolf
Sažetak
Razvojem računala, računalnih programa i elektroničkih alata omogućeno je svakodnevno stvaranje novih oblika pisama. Tako se pokušava udovoljiti sve većim željama dizajnera i naručitelja u stvaranju jedinstvenog i po fontu prepoznatljivog grafičkog proizvoda. Tipografija zahtjeva podjelu pisama prema karakteru ili vremenu nastanka kako bi se postigla sustavnost i omogućilo lakše snalaženje u masi fontova. U posljednjih desetak godina, od kad su računala dostupna gotovo svima, nastalo je mnoštvo novih fontova koji se ne mogu svrstati ni u jednu dosadašnju klasifikaciju. Naročito velik broj fontova se odnosi na digitalne rukopisne oblike nastale upotrebom elektroničkih kistova, olovaka i pera. U ovom radu dani su prijedlozi nove klasifikacije rukopisnih oblika nastalih upotrebom elektroničkih alata..
Key words: klasifikacija pisma, e-kist, e-olovka, e-pero
NEW CLASSIFICATION OF DIGITAL HANDWRITTEN FORMS
N. Stanic Loknar,T. Koren, M. Rudolf
Summary
With computer development and the development of computer programs and electronic tools it is possible to create new letter forms on a daily basis. An effort is made in this way to comply with the growing wishes of designers and ordering parties in creating unique graphic products recognizable in respect to their fonts. Typography requires division of letters depending on their character or period when they were designed in order to achieve
systematic quality and thus enable easier coordination in the great variety of fonts. In the past ten years during which computers have become available to all, many new fonts have been created that do not fall into any previous classification. Quite a large number of fonts are in the group of handwritten forms created by using electronic brushes, pencils and pens. This paper gives suggestions for new classifications of handwritten forms created by using electronic tools.
Keywords: letter classification, e-brush, e-pencil, e-pen
Uvod
Dosadašnja klasifikacija rukopisnih oblika klasificira samo oblike pisama nastale upotrebom kemijske olovke, flomastera sa raznim oblicima vrhova, pera i kistova. Računalni programi iz područja računalne grafike nude nove alate za stvaranje novih rukopisnih oblika. Ti novonastali fontovi ne ulaze ni u jednu dosadašnju klasifikaciju pisama. U primjerima je dokazano i ilustrirano da takvi fontovi postoje zato predlažemo da se oni klasificiraju prema alatima pomoću kojih su nastali. Svi primjeri su prikazani kao slika koja je nastala korištenjem različitih e-kistova, kao međufaza izrade digitalnog slovnog znaka u Fontographeru i kao slovo veličine 110 točaka izrađeno u Fontographeru prema predlošku, slici i ispisano u Microsoft Wordu. Međufaza izrade digitalnog slovnog znaka prikazuje Bezierove krivulje i točke od kojih je digitalni znak izgrađen.
U alatima se još uvijek koristi naziv kist jer nije izmišljen novi naziv za taj alat. Svi alati korišteni ovdje su elektronički. Zato se koriste nazivi e-kist, e-pero i e-olovka.
Eksperimentalni dio
1. Simulacija vodene boje
U računalnim programima u paleti alata među različitim kistovima nalaze se i kistovi koji stvaraju dojam korištenja vodenih boja. U prvom primjeru koristi se e-kist koji imitira upotrebu kista i vodene boje koja ima malo vode u sebi pa stvara dojam gušće boje i bebljeg nanosa.
Slika 1. Vodena boja 1
U drugom primjeru prikazano je slovo „N“ nastalo upotrebom kista koji simulira jako razrijeđenu vodenu boju koja na rubovima slova penetrira u papir i razlijeva se.
Slika 2. Vodena boja 2
2. Simulacija spreja
U ovom slučaju koristi se naziv e-kist iako se korištenjem takvih kistova stvara dojam pisanja sprejem. U današnjim računalnim programima svi ovakvi alati smješteni su pod nazivom brush što znači kist. Zbog toga i u ovoj klasifikaciji ostajemo pri nazivu e-kist kako bi terminologija ostala ista.
Slika 3. Sprej 1
Slika 4. Sprej 2
3. Fontovi nastali upotrebom grafičkih elemenata
Elektronički kistovi koje nude različiti računalni programi u sebi sadrže neke gotove slike pojedinih predmeta, biljaka, životinja itd. Korištenjem takvih e-kistova povlačenjem miša ili elektroničke olovke mogu se stvarati slike slova sastavljenih od različitih grafičkih elemenata. Ovdje su prikazana tri primjera. Prvo slovo je stvoreno koristeći kist koji u sebi sadrži sliku saturna, drugo pomoću kista koji stvara sliku stonoge, a treće sa kistom koji ima izgled cvijeta. Dosadašnja klasifikacija pisama nema podjelu u koju bismo mogli smjestiti ovakve fontove.
Slika 5. Saturn
Slika 6. Stonoga
Slika 7. Cvjetni element
4. Simulacija fluida i tempere
Upotrebom ovakvih e-kistova postiže se dojam pisanja običnim kistom i korištenjem tempera i digitalnih tekućih boja. Iz napisanih slova kao i kod pravih kistova može se odrediti smjer povlačenja miša i nastajanja linija koje tvore slovo. Brzina pomicanja miša utječe i na debljinu nanosa boje. Tako je na početku stvaranja slova miš povlačen sporije i stvoren je dojam debljeg nanosa boje-linija je dobro vidljiva. Posljednji potez napravljen je najbrže i nanos boje je vrlo tanak- linija je slabo uočljiva. Upotreba ovakvog e-kista u potpunosti oponaša te na ekranu stvara dojam upotrebe pravog kista i tempere.
Slika 8. Fluid
Slika 9. Tempera
5. Primjeri raznih e-kistova
Dolje prikazani kistovi imena su dobili po asocijacijama koje nastaju gledanjem u njih.
Elektronički kist koji stvara font na slici 10. nosi naziv „Nit“. Ime je dobio po tome što svojim izgledom podsjeća na niti.
Slika 10 . Nit
Elektronički kist koji stvara font na slici 11. nosi naziv „Spužva“ slovo nastalo upotrebom ovog kista izgleda kao da je pisano spužvom namočenom u boju
Slika 11. Spužva
Elektronički kist - Žica
Ovako nastali slovni znakovi izgledaju kao da su ispleteni od bodljikave žice. Upotrebom ovakvog kista mogu nastati mnogi digitalni rukopisni fontovi pod jednim imenom Žica.
Slika 12. Žica
Elektronički kist - Zrno
Fontovi nastali upotrebom ovog elektroničkog alata izgledaju kao da su stvoreni prosipanjem sitnih zrnaca npr. pijeska.
Slika 13. Zrno
Tablica
Tablica prikazuje broj Bezierovih točaka koje stvaraju digitalni slovni znak na temelju ukopirane slike slovnog znaka (predloška) ovisno o parametrima određenim u Fontographeru. Korištenjem alata Auto trace automatski se kreira digitalni slovni znak koji dobiva konture postojećeg predloška. Alat daje mogućnost odabira preciznosti kojom će linije digitalnog slova pratiti linije predloška. Preciznost je u ovom alatu podjeljena na skalu od 1 do 10 parametara. Prvi parametar ima najmanju preciznost, što znači da ima i najmanji broj točaka. Preciznost ovisi o broju točaka, odnosno o broju Bezierovih krivulja koje te točke stvaraju. Veći broj krivulja može točnije pratiti linije predloška i stvoriti ljepši i pravilniji digitalni znak. U tablici je ispisan broj točaka samo za neke od prikazanih fontova jer je kod ostalih bilo nemoguće izbrojati od koliko točaka se taj znak sastoji. Kod fonta Sprej 1 linije predloška su pravilne, pa je dovoljan manji broj Bezierovih krivulja kako bi se kreiralo digitalno slovo. Kod najmanje preciznosti (parametar 1). dovoljo je samo 8 točaka da bi nastalo slovo „N“. Font saturn je stvoren od gotovih elemenata koje nude e-kistovi u računalnim programima. Slovni znak se sastoji od nekoliko elemenata postavljenih tako da tvore verzalno slovo „N“. Takav font je građen od najvećeg broja Bezierovih krivulja i točaka zato što je svaki pojedini elemenat građen od velikog broja točaka.
Slika 14. Detalj fonta Cvjetni element i detalj fonta Saturn
Slika 96 prikazuje detalj fonta Cvjetni element i detalj fonta Saturn da bi jasnije bile vidljive točke i Bezierove krivulje koje stvaraju taj znak. Veći broj točaka stvara precizniji digitalni znak i font, ali tako nastali fontovi koji zauzimaju više memorije. Zato se u praksi za kreiranje fontova uzima najmanji broj točaka kod kojih digitalni znak prati linije predloška, a zadovoljava svojim izgledom. Kod fonta saturn prikazana su dva jednaka elementa od kojih je kreiran font. Na slici se može vidjeti kako dva ista elementa Fontographer prikazuje sa malim razlikama. To je prostor u kreiranju digitalnih slova koji se ručno dorađuje.
Zaključak
U ovom radu prikazano je nekoliko različitih elektroničkih alata i slova izrađena njihovom upotrebom. Pokazalo se kako dosadašnjim klasifikacijama rukopisnih oblika treba proširenje. One nisu u stanju klasificirati ove „nove“ fontove nastale upotrebom elektroničkih alata. Moderna tipografija zahtijeva sustavnost u klasifikaciji digitalnih rukopisnih oblika radi lakšeg snalaženja i komuniciranja kada se govori o novim digitalnim fontovima. Ovaj rad daje prijedlog novih klasifikacija digitalnih rukopisnih oblika.